IZGOVOR: KAHT-uh-reez

LOKACIJA: Katar

STANOVNIŠTVO: 100.000

JEZIK: arapski; Engleski

RELIGIJA: Islam (sunijski musliman)

1 • UVOD

Katari žive na malom poluotoku koje strši na sjever u Perzijski zaljev, na području općenito poznatom kao Bliski istok. Katar je jedna od "naftnih država", zemlja koja je brzo prešla iz siromaštva u bogatstvo otkrićem naftnih rezervi.

Postoje arheološki dokazi da je zemlja danas poznata kao Katar bila naseljena ljudima još 5000 godina prije Krista. Pečenje bisera u ležištima ostriga na moru počelo je još 300. godine prije Krista. Islamska revolucija stigla je u Katar 630. godine nove ere, a svi Katari su prešli na islam.

Narod Katara živio je prilično tradicionalnim životom sve dok nafta nije otkrivena. Drugi svjetski rat (1939–45) odgodio je proizvodnju nafte do 1947. Od tada su Katari postali jedni od najbogatijih ljudi na svijetu. Katar je postao potpuno nezavisan 3. septembra 1971.

2 • LOKACIJA

Poluostrvo u Perzijskom zaljevu, Katar je otprilike veličine Connecticuta i Rhode Islanda zajedno. Sjeverna, istočna i zapadna strana poluotoka omeđene su vodama Zaljeva. Na jugu se nalaze Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Katar i Bahrein dugo su osporavali vlasništvo nad ostrvima Hawar, koja se nalaze između dvije države.Katari koji se i danas praktikuje.

19 • DRUŠTVENI PROBLEMI

Brza modernizacija u posljednjih nekoliko decenija stvorila je ogroman generacijski jaz između starijih ljudi prije naftnog buma i mladih ljudi nakon naftnog buma. Stariji ljudi koji su odrasli u Kataru prije naftnog bogatstva ne razumiju ili ne vole mnoge promjene koje je donijela modernizacija. Često žale zbog gubitka "starih dobrih vremena".

Mladi ljudi su, s druge strane, odrasli u industrijaliziranijoj eri visoke tehnologije i zadovoljni su time, videći samo prednosti, a ne gubitke. Dve generacije često veoma teško komuniciraju jedna s drugom.

20 • BIBLIOGRAFIJA

Abu Saud, Abeer. Katarke, prošlost i sadašnjost. New York: Longman, 1984.

Napomene u pozadini: Katar . Washington, D.C.: Stejt department SAD-a, Biro za javne poslove, Ured za javnu komunikaciju, april 1992.

Izvještaj o objavi: Katar . Washington, D.C.: Stejt department SAD-a, 1991.

Rickman, Maureen. Katar . New York: Chelsea House, 1987.

Salloum, Mary. Okus Libana. New York: Interlink Books, 1992.

Vine, Peter i Paula Casey. Naslijeđe Katara . London: IMMEL Publishing, 1992.

Zahlan, Rosemarie Said. Stvaranje Katara . London: Croom Helm, 1979.

WEB SAJTE

ArabNet.[Online] Dostupno //www.arab.net/qatar/qatar_contents.html , 1998.

Svjetski turistički vodič, Katar. [Online] Dostupno //www.wtgonline.com/country/qa/gen.html, 1998.

Klima u Kataru je uglavnom topla i suha. U zimskim mjesecima postaje nešto hladnije, ali znatno vlažnije. Temperature mogu ići i do 43°C (110° F) ljeti (između maja i oktobra). Zimi vlažnost zraka može dostići 100 posto. Vruć pustinjski vjetar puše gotovo konstantno tokom cijele godine, donoseći sa sobom česte pješčane i prašne oluje.

Malo biljnog ili životinjskog svijeta postoji u Kataru. Vode Zaljeva podržavaju veću količinu i raznovrsnost života. Tu se mogu naći morske kornjače, morske krave, delfini i poneki kit. Škampi se beru u velikom broju.

Stanovništvo Katara je negdje između 400.000 i 500.000 ljudi. Od toga, 75 do 80 posto su strani radnici. Postoji samo oko 100.000 domorodaca Katara. Većina ljudi u Kataru živi u gradovima. Osamdeset posto ukupnog stanovništva živi u glavnom gradu Dohi. Doha se nalazi na istočnoj obali poluotoka Katara.

3 • JEZIK

Službeni jezik Katara je arapski. Mnogi Katari također tečno govore engleski, koji se koristi kao zajednički jezik za poslovanje.

"Zdravo" na arapskom je Marhaba ili Ahlan, na što se odgovara, Marhabtayn ili Ahlayn . Drugi uobičajeni pozdravi su Es-selam alejkum, "Mir s tobom", s odgovorom Welaykum as-selam, "A mir tebi." Ma'assalama znači "Zbogom.""Hvala" je Shukran, i "Nema na čemu" je Afivan. "Da" je na'am a "ne" je la'a . Brojevi od jedan do deset na arapskom su wahad, itnin, talata, arba'a, khamsa, sitta, saba'a, tamania, tisa'a, i ashara .

Arapi imaju veoma duga imena. Sastoje se od njihovog imena, očevog imena, djeda po ocu i na kraju prezimena. Žene ne uzimaju ime svog muža kada se udaju, već zadržavaju prezime svoje majke u znak poštovanja prema porodici porijekla.

4 • FOLKLOR

Mnogi muslimani vjeruju u džine, duhove koji mogu promijeniti oblik i biti vidljivi ili nevidljivi. Muslimani ponekad nose amajlije oko vrata kako bi ih zaštitili od džina. Priče o džinima se često pričaju noću, poput priča o duhovima oko logorske vatre.

5 • RELIGIJA

Najmanje 95 posto ukupnog stanovništva Katara su muslimani (sljedbenici islama). Rođeni Katari su svi sunitski muslimani vehabijske sekte. Vehabije su puritanska grana islama koja prevladava u Saudijskoj Arabiji. Nešto umjereniji oblik nalazimo u Kataru.

6 • GLAVNI PRAZNICI

Kao islamska država, službeni praznici Katara su islamski. Muslimanski praznici slijede lunarni kalendar, pomičući se za jedanaest dana svake godine, tako da njihovi datumi nisu fiksirani na standardni gregorijanskikalendar. Glavni muslimanski praznici su Ramazan, mjesec posta od zore do sumraka svakog dana. Ramazanski bajram je trodnevni praznik na kraju ramazana. Kurban-bajram je trodnevni praznik žrtve na kraju mjeseca hodočašća u rodno mjesto proroka Muhameda u Meki (hodočašće je poznato kao hadž). Prvi Muharem je muslimanska Nova godina. Mawoulid An-Nabawi je Muhamedov rođendan. Eid alism wa al-Miraj je blagdan kojim se slavi noćna posjeta Muhameda nebu.

Petak je islamski dan odmora. Većina preduzeća i usluga je zatvorena petkom. Svi vladini uredi, privatna preduzeća i škole također su zatvoreni za vrijeme Kurban-bajrama i Kurban-bajrama.

7 • OBREDI PRELAZA

Katarčani obilježavaju velike životne tranzicije kao što su rođenje, pubertet, brak i smrt islamskim ceremonijama i gozbama.

8 • VEZE

Arapsko gostoprimstvo vlada u Kataru. Arap nikada neće postavljati lična pitanja. To se smatra nepristojnim.

Hrana i piće se uvijek uzimaju desnom rukom. Kada razgovaraju, Arapi se mnogo češće dodiruju i stoje mnogo bliže jedno drugom nego zapadnjaci. Osobe istog pola često će se držati za ruke dok razgovaraju, čak i ako su virtualni stranci.

Pripadnici suprotnog pola, čak i bračni parovi, nikada se ne dodiruju u javnosti. Arapi mnogo pričaju,pričati glasno, često se ponavljati i stalno se prekidati. Razgovori su vrlo emotivni i puni gestova.

9 • USLOVI ŽIVOTA

Katar je uključen u program brze modernizacije od 1970-ih, kada su prihodi od naftne industrije dramatično porasli. Do svih sela i gradova sada se može doći asfaltiranim putevima, koji su dobro održavani.

U Kataru postoji malo javnog prijevoza. Skoro svi voze auto. Stambene, komunalne i komunikacione usluge su moderne (mnogi Katarci imaju mobilne telefone). Zdravstvena zaštita je ažurna i besplatna za sve Katarce. Zdravstvene ambulante, javne i privatne, nalaze se širom zemlje.

Dva najveća grada, glavni grad Doha i grad na zapadnoj obali Umm Said, imaju sisteme vodovoda koji obezbjeđuju tekuću vodu svim stanovnicima. Na drugim mjestima, voda se doprema cisternama i skladišti u rezervoarima u baštama ili na krovovima, ili se pumpa u domove iz dubokovodnih bunara. Svim stranim radnicima obezbeđen je besplatan smeštaj. Čak i nekadašnji nomadski bedui (ili beduini) sada žive u klimatizovanim kućama koje je izgradila vlada. Vlada takođe obezbeđuje programe socijalne zaštite za bolesne, starije i invalide.

10 • PORODIČNI ŽIVOT

Porodica je središnja jedinica katarskog društva. Katari su tek nedavno uklonjeni iz plemenskog načina života, dakle plemenskih vrijednostia običaji i dalje preovlađuju.

11 • ODJEĆA

Katarci nose tradicionalnu arapsku odjeću. Za muškarce, ovo je ogrtač do gležnjeva koji se zove thobe ili dishdasha, sa ghutrahom (velikim komadom tkanine) na glavi koji se drži na mjestu uqal (tkani komad užeta). Žene imaju tendenciju da nose vrlo šarene haljine dugih rukava, duge do gležnjeva, s crnim svilenim ogrtačem zvanim abaya koji ih potpuno pokriva u javnosti. Neke starije Katarke još uvijek nose masku za lice, zvanu batula, , ali ovaj običaj izumire.

12 • HRANA

Pirinač je osnovna hrana za Katarce. Obično se prvo prži (ili dinsta), a zatim kuva. Šafran se često dodaje tokom faze prženja kako bi riža požutjela. Hleb se služi gotovo uz svaki obrok, a posebno pita hleb.

Humus, namaz od mljevenog slanutka, također se jede u većini obroka. Hamour, vrsta ribe ulovljene u Zaljevu, često se poslužuje pečena ili kuhana s rižom. Ovčetina (ovca) je omiljeno meso. Svinjetina je zabranjena islamom, kao i alkohol.

Školjke, posebno škampi koji se u velikom broju hvataju na obalama Katara, popularno su jelo. Čaj i kafa su napici izbora. Čaj se nikada ne pije sa dodatkom mleka. Kafa se uvijek pravi od turskih zrna i često je začinjena šafranom, ružinom vodicom ili kardamomom. Kafa i čaj su običnozaslađen šećerom.

13 • OBRAZOVANJE

Katarci visoko cijene obrazovanje. Pohađanje osnovnih i srednjih škola je 98 posto, a stopa pismenosti je više od 65 posto i raste. U sistemu javnih škola obrazovanje je obavezno od šeste do šesnaeste godine. Besplatno je sve do univerzitetskog nivoa. Vlada čak obezbjeđuje pune stipendije (uključujući putne troškove) za studente koji žele da studiraju u inostranstvu.

Recept

Hummus bi Tahini (Dip od slanutka)

Sastojci

• 1 konzerva slanutka od 19 unci (garbanzo grah), ocijeđen, ocijeđena tečnost ¼ šolje paste od sezamovih sjemenki (tahini) 1 češanj bijelog luka
• ½ čajne žličice soli
• ¼ šolje limunovog soka
• maslinovog ulja (po želji )
• kriške limuna kao ukras
• grančice peršina kao ukras
• pita kruh kao prilog

Upute

1. Pomiješajte ocijeđeni slanutak, pastu od sjemenki susama, češanj bijelog luka, sol i limunov sok u posudi procesora hrane. Dodajte malu količinu rezervisane tečnosti.
2. Obradite 2 do 3 minute, dodajući još tekućine po potrebi da dobijete željenu konzistenciju.
3. Prebacite umak u malu zdjelu. Po želji prelijte maslinovim uljem.
4. Ukrasite kriškama limuna i grančicama peršuna.
5. Pita kruh narežite na kriške i poslužite.

Preuzeto iz Sallouma, Mary. A Taste ofLiban. New York: Interlink Books, 1992, str. 21.

Preko 40.000 učenika, dječaka i djevojčica, upisano je u osnovne i srednje škole. Još oko 400 studira u institutima za stručno osposobljavanje i vjerskim školama. Obrazovanje odraslih uvedeno je 1957. Četrdeset centara za obrazovanje odraslih sada pruža kurseve opismenjavanja za oko 5.000 odraslih učenika. Univerzitet u Kataru osnovan je 1973. godine i nudi najsavremenije diplomske programe iz mnogih predmeta. Kursevi računara su obavezni za sve studente.

14 • KULTURNO NASLJEĐE

Arapska muzika je veoma slična arapskom jeziku. Obje su bogate, ponavljajuće i pretjerane. oud je popularan instrument; to je drevni žičani instrument koji je predak evropske lutnje. Još jedan tradicionalni instrument je rebaba, instrument sa jednom žicom. Tradicionalni arapski ples je ardha, ili muški ples sa mačevima. Ljudi koji nose mačeve stoje rame uz rame i plešu, a među njima pesnik peva stihove dok bubnjari iskucavaju ritam.

Islam zabranjuje prikazivanje ljudskog oblika, pa se katarska umjetnost fokusira na geometrijske i apstraktne oblike. Kaligrafija je sveta umjetnost. Zapisi Kur'ana (ili Kur'ana) su primarna tema. Muslimanska umjetnost svoj najveći izraz nalazi u džamijama. Islamsko poštovanje poezije i poetsko bogatstvo arapskog jezika su osnovaveći dio katarske kulturne baštine.

15 • ZAPOŠLJAVANJE

Najprofitabilnije industrije u Kataru su proizvodnja nafte i prirodnog gasa. Vlada upravlja i jednim i drugim. Ostale industrije uključuju cement, elektrane, postrojenja za desalinizaciju (pravljenje pitke vode od morske vode uklanjanjem soli), petrohemiju, čelik i gnojiva.

Vlada pokušava potaknuti privatnu industriju tako što privatnim poduzetnicima nudi grantove, kredite s niskim kamatama i porezne olakšice. U Kataru gotovo da i nema poljoprivrede, iako se razvijaju sistemi za navodnjavanje kako bi se povećala količina obradivog zemljišta. Ribolov je i dalje način života mnogih Katara, koji su slijedili hiljadama godina.

16 • SPORT

Katarci vole sportove na otvorenom, kako na kopnu tako i na vodi. Fudbal (ono što Amerikanci zovu fudbal) je postao najpopularniji sport, iako su omiljene i auto-trke. Košarka, rukomet i odbojka su moderni sportovi koji počinju da se šire. Neki Katarci takođe uživaju u kuglanju i golfu. Tradicionalni sportovi trka konja i deva i sokola i dalje se strastveno bave u Kataru.

17 • REKREACIJA

Katarci uživaju u igranju šaha, bridža i pikada. U Kataru nema javnih bioskopa ili pozorišta, osim Narodnog pozorišta.

18 • ZANATI I HOBIJI

Zlatarstvo je drevna umjetnost među