IZGOVOR: KAHT-uh-reez

LOKACIJA: Katar

STANOVNIŠTVO: 100.000

JEZIK: arapski; Engleski

RELIGIJA: Islam (sunitski musliman)

1 • UVOD

Katarci žive na malom poluotoku koji strši prema sjeveru u Perzijski zaljev, na području općenito poznatom kao Bliski istok. Katar je jedna od "naftnih država", zemlja koja je otkrićem naftnih rezervi brzo prešla iz siromaštva u bogatstvo.

Postoje arheološki dokazi da je zemlja danas poznata kao Katar bila naseljena ljudima još prije 5000 godina prije Krista. Vađenje bisera u ležištima kamenica na samom moru počelo je 300. godine prije Krista. Islamska revolucija stigla je u Katar 630. godine nove ere, a svi Katarci prešli su na islam.

Narod Katara živio je prilično tradicionalnim životom sve dok nije otkrivena nafta. Drugi svjetski rat (1939.–45.) odgodio je proizvodnju nafte do 1947. Od tada su Katarci postali jedni od najbogatijih ljudi na svijetu. Katar je postao potpuno neovisan 3. rujna 1971.

2 • LOKACIJA

Poluotok u Perzijskom zaljevu, Katar je otprilike veličine Connecticuta i Rhode Islanda zajedno. Sjeverna, istočna i zapadna strana poluotoka omeđena je vodama Zaljeva. Na jugu su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Katar i Bahrein dugo se spore oko vlasništva nad otocima Hawar, koji se nalaze između dviju država.Qataris koji se i danas prakticira.

19 • DRUŠTVENI PROBLEMI

Brza modernizacija u posljednjih nekoliko desetljeća stvorila je veliki generacijski jaz između starijih ljudi prije naftnog procvata i mladih nakon naftnog procvata. Stariji ljudi koji su odrasli u Kataru prije naftnog bogatstva ne razumiju niti im se sviđaju mnoge promjene koje je donijela modernizacija. Često žale za gubitkom "starih dobrih vremena".

Mladi ljudi, s druge strane, odrasli su u industrijaliziranoj eri visoke tehnologije i osjećaju se ugodno s njom, videći samo dobrobiti, a ne gubitke. Dvije generacije često vrlo teško komuniciraju jedna s drugom.

20 • BIBLIOGRAFIJA

Abu Saud, Abeer. Katarske žene, prošlost i sadašnjost. New York: Longman, 1984.

Pozadinske bilješke: Katar . Washington, D.C.: Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Ured za odnose s javnošću, Ured za javno priopćavanje, travanj 1992.

Post Report: Katar . Washington, D.C.: Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, 1991.

Rickman, Maureen. Katar . New York: Chelsea House, 1987.

Salloum, Mary. Okus Libanona. New York: Interlink Books, 1992.

Vine, Peter i Paula Casey. Nasljeđe Katara . London: IMMEL Publishing, 1992.

Zahlan, Rosemarie Said. Stvaranje Katara . London: Croom Helm, 1979.

WEB-STRANICE

ArabNet.[Online] Dostupno //www.arab.net/qatar/qatar_contents.html , 1998.

Svjetski turistički vodič, Katar. [Online] Dostupno //www.wtgonline.com/country/qa/gen.html, 1998.

Klima u Kataru općenito je vruća i suha. U zimskim mjesecima postaje nešto hladnije, ali mnogo vlažnije. Temperature mogu ići i do 110° F (43° C) ljeti (između svibnja i listopada). Zimi vlažnost može doseći 100 posto. Vrući pustinjski vjetar puše gotovo neprestano tijekom cijele godine, donoseći sa sobom česte pješčane i prašnjave oluje.

U Kataru postoji malo biljnog i životinjskog svijeta. Zaljevske vode podržavaju veću količinu i raznolikost života. Tu se mogu naći morske kornjače, morske krave, dupini i poneki kit. Škampi se beru u velikom broju.

Stanovništvo Katara je negdje između 400.000 i 500.000 ljudi. Od toga je 75 do 80 posto stranih radnika. Samo je oko 100.000 rođenih Kataraca. Većina ljudi u Kataru živi u gradovima. Osamdeset posto ukupnog stanovništva živi u glavnom gradu Dohi. Doha se nalazi na istočnoj obali poluotoka Katar.

3 • JEZIK

Službeni jezik Katara je arapski. Mnogi Katarci također tečno govore engleski, koji se koristi kao zajednički jezik za poslovanje.

"Zdravo" na arapskom je Marhaba ili Ahlan, na što se odgovara, Marhabtayn ili Ahlayn . Ostali uobičajeni pozdravi su Es-selam alejkum, "Mir tebi," uz odgovor Valejkum es-selam, "I tebi mir." Ma'assalama znači "Zbogom.""Hvala" je Shukran, a "Nema na čemu" je Afivan. "Da" je na'am a "ne" je la'a . Brojevi od jedan do deset na arapskom su wahad, itnin, talata, arba'a, khamsa, sitta, saba'a, tamania, tisa'a, i ashara .

Arapi imaju jako duga imena. Sastoje se od imena, imena oca, imena djeda po ocu i konačno prezimena. Žene ne uzimaju muževljevo ime kad se udaju, nego radije zadržavaju majčino obiteljsko ime kao znak poštovanja prema svojoj obitelji.

4 • FOLKLOR

Mnogi muslimani vjeruju u džine, duhove koji mogu mijenjati oblik i biti vidljivi ili nevidljivi. Muslimani ponekad oko vrata nose hamajlije koje ih štite od džina. Priče o džinima često se pričaju noću, poput priča o duhovima oko logorske vatre.

5 • RELIGIJA

Najmanje 95 posto ukupnog stanovništva Katara su muslimani (sljedbenici islama). Svi Katarci rođeni su sunitski muslimani vehabijske sekte. Vehabije su puritanski ogranak islama koji prevladava u Saudijskoj Arabiji. Nešto umjereniji oblik nalazimo u Kataru.

6 • VELIKI BLAGDANI

Kao islamska država, službeni praznici Katara su islamski. Muslimanski praznici slijede lunarni kalendar, pomičući se za jedanaest dana svake godine, tako da njihovi datumi nisu fiksirani prema standardnom gregorijanskomkalendar. Glavni muslimanski praznici su Ramazan, mjesec posta od zore do sumraka svakog dana. Ramazanski bajram je trodnevni festival na kraju ramazana. Eid al-Adha je trodnevni praznik žrtvovanja na kraju mjeseca hodočašća u rodno mjesto proroka Muhameda u Meki (hodočašće je poznato kao hadž). Prvi dan Muharema je muslimanska Nova godina. Mawoulid An-Nabawi je Muhammedov rođendan. Eid alism wa al-Miraj je praznik kojim se slavi noćna posjeta Muhameda nebu.

Petak je islamski dan odmora. Većina tvrtki i usluga zatvorena je petkom. Svi državni uredi, privatne tvrtke i škole također su zatvoreni tijekom Eid al-Fitra i Eid al-Adha.

7 • OBREDI PRIJELASKA

Katarci obilježavaju velike životne prijelaze poput rođenja, puberteta, braka i smrti islamskim ceremonijama i gozbama.

8 • ODNOSI

U Kataru vlada arapsko gostoprimstvo. Arapin nikada neće postavljati osobna pitanja. Učiniti to smatra se nepristojnim.

Hrana i piće uvijek se uzimaju desnom rukom. Kada razgovaraju, Arapi se mnogo češće dodiruju i stoje mnogo bliže jedan drugom nego zapadnjaci. Osobe istog spola često će se držati za ruke dok razgovaraju, čak i ako su virtualni stranci.

Pripadnici suprotnog spola, čak ni bračni parovi, nikad se ne dodiruju u javnosti. Arapi puno govore,razgovarajte glasno, često se ponavljajte i neprestano prekidajte jedno drugo. Razgovori su vrlo emotivni i puni gesta.

9 • UVJETI ŽIVOTA

Katar je uključen u program brze modernizacije od 1970-ih, kada su prihodi od naftne industrije dramatično porasli. Do svih sela i gradova sada se može doći asfaltiranim cestama koje su dobro održavane.

U Kataru je malo javnog prijevoza. Gotovo svi voze auto. Stambene, komunalne i komunikacijske usluge su moderne (mnogi Katarci imaju mobilne telefone). Zdravstvena skrb je suvremena i besplatna za sve Katarce. Zdravstvene klinike, javne i privatne, nalaze se diljem zemlje.

Dva najveća grada, glavni grad Doha i grad Umm Said na zapadnoj obali, imaju vodovodne sustave koji opskrbljuju tekućom vodom sve stanovnike. Na drugim mjestima voda se doprema cisternama i skladišti u spremnicima u vrtovima ili na krovovima ili se pumpa u domove iz dubokih bunara. Svi strani radnici imaju besplatno stanovanje. Čak i nekadašnji nomadski Bedu (ili Beduini) sada žive u klimatiziranim kućama koje je izgradila vlada. Vlada također osigurava programe socijalne skrbi za bolesne, starije osobe i osobe s invaliditetom.

10 • OBITELJSKI ŽIVOT

Obitelj je središnja jedinica katarskog društva. Katarci su tek nedavno uklonjeni iz plemenskog načina života, dakle plemenskih vrijednostia običaji i dalje vladaju.

11 • ODJEĆA

Katarci nose tradicionalnu arapsku odjeću. Za muškarce, ovo je ogrtač dužine do gležnja koji se zove thobe ili dishdasha, s ghutrah (velikim komadom tkanine) na glavi koji se drži na mjestu uqal (ispleteni komad užeta). Žene imaju tendenciju da nose vrlo šarene haljine dugih rukava, do gležnja, s crnim svilenim ogrtačem zvanim abaya koji ih potpuno pokriva u javnosti. Neke starije žene iz Katara još uvijek nose masku za lice, zvanu batula, ali ovaj običaj izumire.

12 • HRANA

Riža je glavna hrana Kataraca. Obično se prvo prži (ili pirja), a zatim kuha. Šafran se često dodaje tijekom faze prženja kako bi riža postala žuta. Kruh se poslužuje uz gotovo svaki obrok, a posebno pita kruh.

Humus, namaz od mljevenog slanutka, također se jede u većini obroka. Hamour, vrsta ribe ulovljene u Zaljevu, često se poslužuje pečena ili kuhana s rižom. Omiljeno meso je ovčetina. Svinjetina je zabranjena islamom, kao i alkohol.

Školjke, osobito škampi koji se u velikom broju love uz obale Katara, popularno su jelo. Čaj i kava su pića po izboru. Čaj se nikada ne pije s dodatkom mlijeka. Kava se uvijek radi od turskih zrna i često je aromatizirana šafranom, ružinom vodicom ili kardamomom. Kava i čaj su običnozaslađen šećerom.

13 • OBRAZOVANJE

Katarci visoko cijene obrazovanje. Pohađanje osnovnih i srednjih škola je 98 posto, a stopa pismenosti veća je od 65 posto i raste. U javnom školskom sustavu obrazovanje je obvezno od šeste do šesnaeste godine. Besplatno je sve do sveučilišne razine. Vlada čak osigurava pune stipendije (uključujući putne troškove) za sveučilišne studente koji žele studirati u inozemstvu.

Recept

Hummus bi Tahini (umak od slanutka)

Sastojci

• 1 limenka slanutka od 19 unci (garbanzo grah), ocijediti, ostaviti tekućinu ¼ šalice paste od sjemenki sezama (tahini) 1 češanj češnjaka
• ½ žličice soli
• ¼ šalice soka od limuna
• maslinovo ulje (po izboru )
• kriške limuna kao ukras
• grančice peršina kao ukras
• pita kruh kao prilog

Upute

1. Pomiješajte ocijeđeni slanutak, pastu od sjemenki sezama, češanj češnjaka, sol i limunov sok u zdjeli multipraktika. Dodajte malu količinu sačuvane tekućine.
2. Procesirajte 2 do 3 minute, dodajući više tekućine koliko je potrebno da biste dobili željenu konzistenciju.
3. Premjestite umak u malu zdjelu. Po želji pokapati maslinovim uljem.
4. Ukrasite kriškama limuna i grančicama peršina.
5. Pita kruh narežite na kriške i poslužite.

Prilagođeno Salloum, Mary. OkusLibanon. New York: Interlink Books, 1992., str. 21.

Preko 40.000 učenika, dječaka i djevojčica, upisano je u osnovne i srednje škole. Još 400-tinjak studira na institutima za strukovno obrazovanje i vjerskim školama. Obrazovanje odraslih uvedeno je 1957. Četrdeset centara za obrazovanje odraslih sada nudi tečajeve opismenjavanja za oko 5000 odraslih učenika. Sveučilište Qatar osnovano je 1973. godine i nudi vrhunske studijske programe iz mnogih predmeta. Računalni tečajevi obvezni su za sve studente.

14 • KULTURNA BAŠTINA

Arapska glazba je vrlo slična arapskom jeziku. Oba su bogata, ponavljaju se i pretjerana. oud je popularan instrument; to je drevni žičani instrument koji je predak europske lutnje. Drugi tradicionalni instrument je rebaba, jednožičani instrument. Tradicionalni arapski ples je ardha, ili muški ples s mačevima. Muškarci s mačevima stoje rame uz rame i plešu, a među njima pjesnik pjeva stihove dok bubnjari udaraju ritam.

Islam zabranjuje prikazivanje ljudskog oblika, pa se katarska umjetnost fokusira na geometrijske i apstraktne oblike. Kaligrafija je sveta umjetnost. Spisi Kur'ana (ili Kur'ana) su primarni predmet. Muslimanska umjetnost nalazi svoj najveći izražaj u džamijama. Osnova su islamsko poštovanje poezije i poetsko bogatstvo arapskog jezikavelikog dijela katarske kulturne baštine.

15 • ZAPOŠLJAVANJE

Najprofitabilnije industrije u Kataru su proizvodnja nafte i prirodnog plina. Vlada upravlja i jednima i drugima. Ostale industrije uključuju cement, elektrane, postrojenja za desalinizaciju (stvaranje pitke vode od morske vode uklanjanjem soli), petrokemiju, čelik i gnojiva.

Vlada pokušava potaknuti privatnu industriju nudeći bespovratna sredstva, zajmove s niskim kamatama i porezne olakšice privatnim poduzetnicima. Poljoprivrede u Kataru gotovo da i nema, iako se razvijaju sustavi navodnjavanja kako bi se povećala količina obradive zemlje. Ribolov je i dalje način života mnogih Kataraca, način života koji slijede tisućama godina.

16 • SPORT

Katarci vole sportove na otvorenom, kako na kopnu tako i na vodi. Nogomet (ono što Amerikanci zovu soccer) postao je najpopularniji sport, iako su automobilske utrke također omiljene. Košarka, rukomet i odbojka moderni su sportovi koji sve više uzimaju maha. Neki Katarci također uživaju u kuglanju i golfu. Tradicionalni sportovi kao što su utrke konja i deva i sokolarstvo još uvijek se strastveno provode u Kataru.

17 • REKREACIJA

Katarci uživaju u igranju šaha, bridža i pikada. U Kataru nema javnih kina ili kazališta, osim Nacionalnog kazališta.

18 • OBRT I HOBI

Zlatarstvo je drevna umjetnost među