IZGOVOR: i-RAHN-ee-uhns

LOKACIJA: Iran

STANOVNIŠTVO: 64 milijuna

Vidi također: Orijentacija - Ewe i Fon

JEZIK: Farsi (perzijski)

VJERA: Islam (šiitski musliman)

1 • UVOD

Iran, od davnina poznat kao Perzija, ima dugu i burnu povijest. Njegov položaj na raskrižju Europe i Azije rezultirao je mnogim invazijama i migracijama. Postoje dokazi da je Iran igrao ulogu u nastanku civilizacije još prije 10.000 godina.

Godine 553. pr. Kr., Kir Veliki uspostavio je prvo Perzijsko Carstvo, koje se protezalo do Egipta, Grčke i Rusije. Godine 336–330 prije Krista Grci su pod Aleksandrom Velikim srušili Perzijsko Carstvo. Postali su prva od nekoliko skupina koje su kontrolirale regiju tijekom sljedećih stoljeća.

Tijekom sedmog do devetog stoljeća nove ere, regiju su osvojili muslimani iz Arabije čiji je cilj bio širenje muslimanske vjere. Arapske vladare slijedili su razni turski muslimanski vladari i, u trinaestom do četrnaestom stoljeću, mongolski vođa Džingis-kan (oko 1162. – 1227.). Između tog vremena i dvadesetog stoljeća, Perzijom je vladao niz dinastija, neke su kontrolirale lokalne skupine, a neke stranci.

Godine 1921. Reza Khan, časnik iranske vojske, uspostavio je dinastiju Pahlavi. Postao je car, ili šah, sslužiti svatovima. Kuharica priprema umak od narančine kore, oljuštenih badema i pistacija. Umak se kuha oko pet minuta i zatim se doda u djelomično kuhanu (poparenu) rižu. Riža se potom kuha još tridesetak minuta. Recept za jednu verziju ovog jela nalazi se na prethodnoj stranici.

Jogurt je glavni dio iranske prehrane. Čaj, nacionalni napitak, priprema se u metalnim urnama zvanim samovari . Poslužuje se u čašama. Kad Iranci piju čaj, stave kockicu šećera na jezik i pijuckaju čaj kroz šećer. Svinjetina i alkoholna pića su zabranjeni u islamu.

Vidi također: Religija i izražajna kultura - irski putnici

13 • OBRAZOVANJE

Danas većina Iranaca završi osnovnu školu. Na ovoj razini obrazovanje je besplatno, a učenici također dobivaju besplatne udžbenike. Učenici polažu glavni ispit kako bi se utvrdilo ispunjavaju li uvjete za pohađanje srednje škole. (Srednje obrazovanje je također besplatno, osim malih školarina.) Srednje škole su akademski zahtjevne. Učenici polažu glavni ispit na kraju svake školske godine. Pad jednog od predmeta može značiti ponavljanje cijele godine. Sveučilišta su besplatna.

14 • KULTURNA BAŠTINA

Iran je poznat po svojim veličanstvenim džamijama i drugoj arhitekturi koju su naručili vladari kroz povijest.

Jedan od najfascinantnijih predmeta iranske umjetnosti je "Paunovo prijestolje", na kojem su svi iranski kraljevipočevši od osamnaestog stoljeća sat. Prijestolje nosi više od 20.000 dragocjenih dragulja.

Najpoznatiji iranski pjesnik bio je Firdawsi (940. – 1020. po Kr.), koji je napisao iranski nacionalni ep, Šahname (Knjiga kraljeva). Drugi međunarodno poznati iranski pjesnik bio je Omar Khayyam (jedanaesto stoljeće nove ere). Postao je poznat kada je Edward Fitzgerald, britanski pisac, preveo 101 njegovu pjesmu u knjizi The Rubaiyat of Omar Khayyam .

15 • ZAPOŠLJAVANJE

Industrija zapošljava oko jednu trećinu iranske radne snage. Zanimanja uključuju rudarstvo, proizvodnju čelika i cementa te preradu hrane. U poljoprivredi je zaposleno oko 40 posto radne snage. Ova kategorija uključuje poljoprivredu, uzgoj stoke, šumarstvo i ribarstvo.

Tipičan gradski radni dan u Iranu traje osam sati, često počinje u 7:00 ujutro. Radnici obično uzimaju dvosatnu pauzu za ručak.

16 • SPORT

Najpopularniji sportovi u Iranu su hrvanje, dizanje utega i konjske utrke. Zur Khaneh, ili Kuća snage, centar je za fizičku obuku i hrvanje gdje mladići prolaze kroz snažne treninge s teškim palicama i nastupaju u hrvačkim borbama za gledatelje. Tenis i squash popularni su, osobito među urbanim Irancima. Utrke deva i konja popularne su u ruralnim područjima.

17 • REKREACIJA

U ruralnim područjima ljude zabavljaju putujuće grupeglumci koji recitiraju poeziju i izvode predstave. Općenito, predstave govore o povijesti Irana. Dramatiziraju važne epizode i ističu živote slavnih Iranaca.

U urbanim sredinama muškarci svoje slobodno vrijeme uživaju provoditi u čajanama, družeći se i pušeći nargilu, ili vodenu lulu. Žene vole zabavljati obitelj i prijatelje u domu. Često vrijeme provode baveći se obrtom.

Iranci uživaju u igri šaha, a mnogi tvrde da je šah izmišljen u njihovoj zemlji. Mnogi Iranci posjećuju džamiju svakog petka, kako zbog molitve, tako i zbog druženja s prijateljima.

18 • OBRT I HOBI

Perzijski tepisi se prodaju u svim dijelovima svijeta. Iranski ručno tkani tepisi i prostirke izrađuju se od svile ili vune i koriste posebne čvorove koji datiraju iz srednjeg vijeka. Dolaze s mnogo dizajna i uzoraka koji se razlikuju od regije do regije. Geometrijski oblici su najčešći.

Gradovi Shiraz i Tabriz, poznati po svojim tepisima, poznati su i po svojim metalnim radovima. Metali poput srebra i bakra izrađuju se u ukrasne tanjure, šalice, vaze, pladnjeve i nakit. Okviri za slike i kutije za nakit ukrašeni su oblikom umjetnosti poznatim kao khatam . To uključuje korištenje slonovače, kosti i komada drva za stvaranje geometrijskih uzoraka.

Kaligrafija (ukrasna slova) također je likovna umjetnost u Iranu, kao što je to slučaj u većiniislamski svijet. Stihovi iz Kur'ana (sveti tekst islama) vješto su ispisani rukom i oslikani prelijepim slovima.

19 • SOCIJALNI PROBLEMI

Neki od problema s kojima se suočava Iran uključuju brz rast stanovništva, nezaposlenost, nedostatak stambenog prostora, neadekvatan obrazovni sustav i korupciju vlade. Dana 19. kolovoza 1994. tisuće ljudi u gradu Tabrizu pobunilo se, uz nerede drugdje.

Žena i dalje nema pravo razvesti se od svog muža osim ako postoji dokaz da je učinio nešto loše. Međutim, u slučaju razvoda žene imaju pravo na nadoknadu za godine provedene u braku. Uloga žena na radnom mjestu poboljšana je od vremena šaha.

Nezaposlenost je ozbiljan problem, povećavajući broj siromašnih u urbanim i ruralnim područjima.

Kršenja ljudskih prava koja trpe tisak i intelektualci u Iranu izvor su zabrinutosti za aktiviste za ljudska prava u zemlji i inozemstvu.

20 • BIBLIOGRAFIJA

Fox, Mary Virginia. Iran. Chicago, Ill.: Children's Press, 1991.

Iran: Studija zemlje. Washington, D.C.: Kongresna knjižnica, 1989.

Mackey, Sandra. Iranci: Perzija, islam i duša nacije. New York: Penguin Books, 1996.

Marks, Copeland. Sefardsko kuhanje. New York: Donald I. Fine, 1982.

Nardo, Don. ThePerzijsko carstvo. San Diego, Kalifornija: Lucent Books, 1998.

Rajendra, Vijeya i Gisela Kaplan. Kulture svijeta: Iran. New York: Times Books, 1993.

Spencer, William. Iran: Zemlja paunovog prijestolja. New York: Benchmark Books, 1997.

WEB-STRANICE

Iranski kulturni informativni centar, Sveučilište Stanford. [Online] Dostupno //www.persia.org/ , 1998.

Iransko veleposlanstvo u Kanadi. [Online] Dostupno //www.salamiran.org/ , 1998.

Svjetski turistički vodič. Iran. [Online] Dostupno //www.wtgonline.com/country/ir/gen.html , 1998.

Također pročitajte članak o Irancimas Wikipedijeime Reza Shah Pahlavi (1878–1944). Godine 1935. šah je promijenio ime zemlje u Iran. Ovo se ime temeljilo na Ariana,što znači "zemlja arijevskog naroda". Nakon Drugog svjetskog rata (1939.–1945.), šaha Pahlavija, koji je bio na strani Njemačke, saveznici su svrgnuli s vlasti. Njegov sin, Muhammad Reza Shah Pahlavi, preuzeo je vladavinu zemljom. Pod Pahlavijem su zapadni kulturni utjecaji rasli, a perzijska naftna industrija je bila razvijena.

Godine 1978. islamska i komunistička opozicija Šahu prerasla je u ono što je postalo poznato kao Islamska revolucija. Organizirao ju je ajatolah Ruhollah Homeini (1900–89), istaknuti vjerski vođa koji se vratio iz egzila u Parizu. Dana 11. veljače 1979. Homeini i njegove pristaše uspjeli su zamijeniti sekularnu vladu šaha islamskom republikom. Vjerski standardi postali su vodeća načela za vladu i društvo, a vjerski vođe poznati kao mule vodili su Iran. Tisuće disidenata ubijeno je ili uhićeno tijekom Homeinijeve desetogodišnje vladavine.

Od 1980. do 1988. Iran je vodio težak i skup rat sa svojim susjedom Irakom. Više od 500.000 Iračana i Iranaca je poginulo, a nijedna strana nije mogla iznijeti pobjedu. Rat je završio u ljeto 1988., kada su Iran i Irak potpisali sporazum o prekidu vatre koji su dogovorili Ujedinjeni narodi.

U lipnju 1989. duhovni vođa iumro šef države ajatolah Homeini. Oko dva milijuna Iranaca prisustvovalo je Homeinijevom sprovodu u Teheranu. Na mjestu duhovnog vođe zamijenio ga je Ali Khamenei, a predsjednik je postao Ali Akbar Hashemi Rafsanjani.

2 • POLOŽAJ

Iran se nalazi u jugozapadnoj Aziji. S površinom od 635.932 četvornih milja (1.647.063 četvornih kilometara), Iran je nešto veći od države Aljaske. Ogromna, suha visoravan u središtu zemlje okružena je prstenom snježnih planinskih lanaca koji prekrivaju otprilike polovicu područja Irana. Na sjeveru i jugu su obalne nizine. Planine Khorasan na istoku imaju produktivno poljoprivredno zemljište i travnjake.

Iran ima ukupnu populaciju od oko 64 milijuna ljudi. Samo Perzijanci, najveća etnička skupina, žive u razvijenim poljoprivrednim područjima iu velikim gradovima sjeverne i zapadne visoravni.

3 • JEZIK

Iranski službeni jezik je farsi, koji je također poznat kao perzijski. Farsi se također govori u dijelovima Turske i Afganistana. Mnogi Iranci razumiju arapski, jezik Kur'ana (sveti tekst islama). Azerbejdžanci govore turskim dijalektom poznatim kao azerski.

4 • FOLKLOR

Mnogi muslimani vjeruju u džine, duhove koji mogu mijenjati oblik i biti vidljivi ili nevidljivi. Muslimani ponekad oko vrata nose amajlije (hamajlije) da bi se zaštitili od džina. Često se pričaju priče o džinimanoć, poput priča o duhovima oko logorske vatre.

5 • RELIGIJA

Ogromna većina Iranaca (oko 98 posto) su muslimani šiiti. Šija, jedna od dvije škole islama, državna je religija.

Islamska vjera ima pet "stupova", ili praksi, kojih se moraju pridržavati svi muslimani: (1) molitva pet puta dnevno; (2) davanje sadake, ili zekata, siromašnima; (3) post u toku mjeseca ramazana; (4) hodočašće, ili hadž, u Mekku; i (5) izgovaranje šehade (ashhadu an la illah ila Allah wa ashhadu u Muhammadu rasul Allah ), što znači "Svjedočim da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik."

6 • VELIKI BLAGDANI

Glavni svjetovni praznik je Nawruz, drevna perzijska Nova godina. Održava se 21. ožujka, koji je ujedno i prvi dan proljeća. U gradovima se oglasi gong ili puca top da bi se označio početak nove godine. Djeca dobivaju novac i darove, a plesači nastupaju na festivalima. Ostali državni praznici uključuju Dan nacionalizacije nafte (20. ožujka), Dan Islamske Republike (1. travnja) i Dan revolucije (5. lipnja).

Jedan veliki muslimanski praznik, Ramazanski bajram, dolazi na kraju ramazana, mjeseca posta. Još jedan veliki muslimanski praznik, Eid al-Adha, obilježava spremnost proroka Abrahama da žrtvuje svog sina po Božjoj zapovijedi.

Islamski mjesec Muharram je mjesec žalosti za unucima proroka Muhammeda. Neki Iranci marširaju u uličnim procesijama u kojima sami sebe tuku. Oni koji to mogu priuštiti daju novac, hranu i robu siromašnima. Tijekom mjeseca muharema ne mogu se održavati vjenčanja niti zabave.

7 • OBREDI PRELASKA

Brak je najvažnija faza u životu osobe koja označava službeni prijelaz u odraslu dob. U bračnoj tradiciji postoje dvije ceremonije: arusi (ceremonija zaruka) i agd (stvarna ceremonija vjenčanja).

Rođendani su posebno radosne prilike. Djeca imaju zabave na kojima jedu i igraju tradicionalne igre. Obično se daju složeni darovi.

Voljeni se okupljaju u domu nedavno preminule osobe kako bi sjedili i tiho molili ili razmišljali. Žalovanje traje četrdeset dana, a za pokojnika se oblači posebna tamna odjeća.

8 • ODNOSI

Većina ljudi u Iranu koristi razrađeni sustav učtivosti, poznat na farsiju kao taarof. Pristojne i pohvalne fraze koriste se za stvaranje atmosfere povjerenja i međusobnog poštovanja. Na primjer, dvije osobe će inzistirati da druga treba prva proći kroz vrata. Može doći do duge borbe prije nego što jedna osoba konačno popusti.

Iranci su, kao i mnogi ljudi na Bliskom istoku, vrlogostoljubiv. Domaćin će uvijek ponuditi gostu hranu ili drugo osvježenje, čak iu kratkom posjetu. Gladan ili ne, gost će najčešće uzeti ponudu kako bi ugodio domaćinu.

Iranci su vrlo demonstrativni s gestama lica i ruku. Američka gesta "palac gore", koja označava nešto dobro učinjeno, smatra se agresivnom gestom koja može stvoriti loš osjećaj. Kada Iranac otkrije da je nekome bio okrenut leđima, što se smatra uvredljivim govorom tijela, on ili ona će se ispričati. Druga će osoba obično odgovoriti: "Cvijet nema ni prednji ni stražnji dio."

Od Iranca se očekuje da ustane kada bilo koja osoba iste ili starije dobi ili statusa uđe u prostoriju.

9 • UVJETI ŽIVOTA

Drvene kuće česte su duž obale Kaspijskog mora. Četvrtaste kuće od blatne opeke nalaze se na padinama u planinskim selima. Nomadska plemena u planinama Zagros žive u okruglim, crnim šatorima od kozje dlake. Stanovnici Balučistana, na jugoistoku, su farmeri koji žive u kolibama.

Veći gradovi imaju mnogo stanova u visokim zgradama. Neki imaju moderne komplekse supermarketa visoke nekoliko katova.

Iako Iran izvozi naftu, gorivo za korištenje u domovima nije uvijek dostupno. Uređaji koji se koriste za kuhanje uključuju grijače na drveni ugljen poput roštilja i peći na ugljen.

10 • OBITELJSKI ŽIVOT

Prosječna veličina jezgreobitelj se smanjivala. Trenutno je prosječna veličina oko šestero djece po obitelji. Otac je glava iranskog kućanstva. Međutim, postoji neizgovoreno prepoznavanje uloge i važnosti majke. Unutar obitelji postoji opće poštovanje prema muškarcima, kao i prema starijima od sebe. Mladi pokazuju poštovanje prema starijoj braći i sestrama.

Djeca se o ostarjelim roditeljima brinu do smrti. Stariji su čašćeni zbog svoje mudrosti i zbog svog mjesta na čelu obitelji.

Petkom, muslimanskim danom odmora i molitve, uobičajeno je da obitelji idu na izlete, obično u park. Tamo gledaju djecu kako se igraju, razgovaraju o aktualnostima i jedu pripremljenu hranu. Škole i državni uredi zatvaraju se rano četvrtkom u čast ove tradicije.

11 • ODJEĆA

Zapadna odjeća i za muškarce i za žene bila je popularna sve do Islamske revolucije 1979. Od tada su žene bile prisiljene pokrivati ​​kosu i nositi iranski chador , dugačak ogrtač, kad je u javnosti. Iranske žene nose vrlo šarene chadore u nekim ruralnim pokrajinama.

Većina muškaraca nosi hlače, košulje i jakne. Neki muškarci, posebno vjerski vođe, nose odjeću dugu do poda, nalik jakni, i pokrivaju glavu turbanima. Planinari i dalje nose svoju tradicionalnu nošnju. Za muškarce etničke Kurde u Iranu, ovo se sastoji od hlača dugih rukavapamučna košulja preko širokih, suženih hlača.

Recept

Shereen Polo

Sastojci

• ½ šalice osušenih režnjeva narančine kore
• 2 Žlice kukuruznog ulja
• ¼ šalice blanširanih listića badema
• ¼ šalice pistacija, oljuštenih
• 1 žlica šećera
• ¼ žličice šafrana, otopljenog u ¼ šalice vruće vode
• 2 šalice sirove riže, dobro isprane
• 1 čajna žličica soli
• 5 žlica ulja za kuhanje (bilo koja vrsta je u redu)
• ¼ žličice kurkume

Upute

1. Zakuhajte 1 šalicu vode. Dodajte narančinu koricu i pirjajte 2 minute. Ocijedite i ostavite sa strane.
2. Zagrijte ulje u tavi. Dodajte bademe i pistacije i miješajte na laganoj vatri dok bademi ne postanu svijetlo smeđi (3 minute).
3. Dodajte koricu naranče. Miješajte na laganoj vatri još 1 minutu.
4. Umiješajte šećer i mješavinu šafrana i vode. Poklopite i pirjajte još 3 minute. Maknite s vatre i ostavite sa strane.
5. Pripremite rižu. Prelijte 2 šalice isprane riže hladnom vodom. Dodajte 1 žličicu soli. Ostavite da se namače 30 minuta.
6. Prije nego što ocijedite rižu, ulijte ½ šalice vode u mjernu posudu i sačuvajte je.
7. Zakuhajte 4 šalice vode. Dodajte rižu i ½ šalice sačuvane tekućine za namakanje. Kuhajte 8 minuta.
8. Rižu ocijedite i isperite hladnom vodom.
9. Ulijte 3 žlice ulja i ¼ žličice kurkume u veliku tavu. Snažno protresite posudu zamiješati.
10. Dodajte otprilike polovicu kuhane riže. Prekrijte s otprilike polovicom narančine smjese. Ponovite s još dva sloja i oblikujte kombinaciju u brežuljak u obliku piramide. Poklopite i kuhajte na laganoj vatri 10 minuta.
11. Mješavinu riže pospite s 2 žlice ulja i 2 žlice vode. Pokrijte čistim ručnikom i poklopcem za tavu. Kuhajte na vrlo laganoj vatri 30 minuta kako bi riža postala hrskava. Ovo se zove tadiq .
12. Pomiješajte sve slojeve i poslužite toplo.

Prilagođeno prema Copeland Marks, Sephardic Cooking, New York: Donald I. Fine, 1982., str. 161.

12 • HRANA

Iranska hrana nastala je pod utjecajem Turske, Grčke, Indije i arapskih zemalja. Ti se utjecaji mogu vidjeti u jelima kao što su šiš ćevap, punjeni listovi vinove loze, pikantni gulaši s curryjem i jela od janjetine, datulja i smokava.

Kruh i riža su obavezni na iranskom stolu. Kruhovi dolaze u raznim oblicima i veličinama. Iranci rade popularni ćevap na ražnju poznat kao chelo kebab . Kocke janjetine bez kostiju marinirane su u začinjenom jogurtu i poredane povrćem na metalne ražnjiće. Zatim se peku na žaru na vrućem ugljenu i poslužuju na podlozi od riže.

Jedno od najpopularnijih jela u Iranu je slatka riža s korom naranče, shereen polo , također poznata kao "svadbena riža". Boja i okus riže čine je prikladnim jelom